HSGI
Hrvatski savez
građevinskih
inženjera

Berislavićeva 6
10000 Zagreb
 
OIB:
57450863852

tel./faks:
01/ 48 72 498
01/ 48 28 053
 
e-mail:
dgiz@zg.t-com.hr
Stajališta i zaključci sabora hrvatskih graditelja 2008.

Sabor hrvatskih graditelja 2008 s geslom "Hrvatsko graditeljstvo pred izazovom europskih integracija" održan je u hotelu CROATIA u Cavtatu od 6. do 8. studenoga 2008. godine, s preko 700 sudionika iz zemlje i inozemstva.

U Zborniku radova Sabora 2008 objavljeno je 112 referata na 1189 stranica B5 formata. Osim toga sudionicima Sabora 2008 podijeljena je i posebna publikacija pod nazivom Graditeljska dostignuća na 151 stranici B5 formata. U toj je publikaciji uz prikaz najvažnijih graditeljskih dostignuća iz područja armiranobetonskih i čeličnih konstrukcija prikazano i šest sportskih građevina građenih za Svjetsko rukometno prvenstvo.

Za Sabor 2008 odabrane su dvije zajedničke temeljne teme:
  • HARMONIZACIJA PROPISA I NORMA U HRVATSKOM GRADITELJSTVU S EUROPSKIM
  • GRADITELJSTVO I ODRŽIVI RAZVITAK.

U najvećem broju referata zastupljeni su sadržaji koji neposredno ili posredno pripadaju zajedničkim temeljnim temama. U pojedinim referatima obrađene su i pojedinačne znanstvene ili stručne teme.

Referati objavljeni u Zborniku razvrstani su u 8 tematskih cjelina koje su tiskane sljedećim redoslijedom:
  • Autoceste, ceste i željeznice (17 referata)
  • Građevni materijali (15 referata)
  • Konstrukcije i geotehnika (10 referata)
  • Obrazovanje (06 referata)
  • Organizacija, gospodarstvo, financije i informatika (21 referata)
  • Propisi i norme (13 referata)
  • Vodno gospodarstvo i hidrotehnika (16 referata)
  • Zaštita okoliša, baština i održivi razvoj (14 referata)

Rad Sabora 2008 odvijao se na plenarnim sjednicama i okruglim stolovima. Na plenarnim sjednicama prikazan je manji broj ključnih referata iz dviju temeljenih tema. Ostali su referati prikazani skupno po tematskim cjelinama.

Na Saboru 2008 održani su vrlo posjećeni i sadržajno bogati okrugli stolovi:
  • Utjecaj donošenja propisa na gradnju
  • Novi hrvatski i infrastrukturni projekti
  • Kvaliteta građenja
  • Odgovorne osobe u gradnji
Na temelju poruka objavljenih referata, podnesenih uvodnih izlaganja i skupnih prikaza te rasprava na okruglim stolovima formuliraju se sljedeća stajališta i zaključci:
  1. S obzirom na činjenicu da ne postoji organizirani oblik okupljanja odgovornih osoba koje vode građenje (glavni inženjeri gradilišta, inženjeri gradilišta i voditelji radova) treba pokrenuti inicijativu za rješenje pitanja njihovog organiziranja. To bi trebalo biti jedan od prioritetnih zadataka Predsjedništva HSGI-a, pri čemu bi trebalo surađivati s budućom Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva, a također i s građevinskom operativom.
  2. Rad na usklađivanju hrvatskih norma s europskim važna je zadaća. Potreban je angažman svih sudionika u graditeljstvu za prevođenje europskih norma koje su prihvaćene kao hrvatske norme u izvorniku. Za to su potrebna materijalna sredstva i intelektualne snage koje treba pronaći. Potrebno je odrediti prioritete.
  3. Donošenje i održavanje propisa u graditeljstvu je zadaća MZOPUG-a za što treba imati odgovarajući ljudske i materijalne kapacitete. Gospodarski subjekti, strukovne i znanstvene organizacije iz graditeljstva trebaju se aktivno uključivati i davati svoj doprinos u pripremi i donošenju propisa.
  4. Propise iz područja zaštite od požara koje je nužno ujednačiti i osuvremeniti trebalo bi donositi iz veći utjecaj MZOPUG-a kao resornog ministarstva. To bi se područje moglo i naći u djelokrugu toga ministarstva.
  5. Uočeno je da nema preciznih propisa kojima se uređuju sadržaji projekata građevina. Nužno je što prije donijeti propise kojima se uređuje to područje.
  6. Hrvatsko graditeljstvo je naročito u posljednjim godinama ostvarilo vrijedna graditeljska djela zahvaljujući dobrom školovanju i kvaliteti inženjerskih kadrova. Međutim prema sadašnjem stanju i građevinskoj operativi može se konstatirati oskudica stručnog kadra na nižim razinama stručne osposobljenosti (zidari, tesari, armirači i dr.). Da bi se to stanje popravilo predlažu se:
    • Izraditi modularne nastavne planove i programe za graditeljska zanimanja u redovnom obrazovanju učenika od građevinskog radnika do građevinskog tehničara, što će omogućiti horizontalnu i vertikalnu prohodnost učenika od osnovne škole do visokoškolskog obrazovanja (primjer: građevinski radnik 1 godina obrazovanja, pomoćni zidar ili pomoćni tesar 2 godine obrazovanja, zidar ili tesar 3 godine obrazovanja, građevinski tehničar 4-5 godina obrazovanja ukupno)
    • Izraditi modularne programe osposobljavanja za jednostavne poslove u graditeljstvu uz minimalni uvjet završetka osnovne škole (primjer: betonerski radovi 80 sati, izolaterski radovi 150 sati, fasaderski radovi 250 sati, modul zidarski radovi 350 sati obrazovanja ukupno)
    • Izraditi modularne programe usavršavanja nakon završenog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg obrazovanja (primjer: predradnik zidar, tesar, stručni učitelj zidar, tesar, poslovođa).
  7. Prema dosadašnjoj praksi u graditeljstvu teret obrazovanja za elementarna graditeljska zanimanja padao je na teret samo nekih tvrtki. Da bi se to izbjeglo i teret rasporedio na sve koji ostvaruju dohodak na građevinskom tržištu predlaže se osnivanje fonda za obrazovanje graditelja, što bi trebalo ostvariti odgovarajućim propisima sa zakonskom snagom.
  8. Visokoškolsko obrazovanje (veleučilišni i sveučilišni studij) na početku su primjene Bolonjskog procesa. Ističe se potreba daljeg približavanja studijskih programa potrebama struke. Stoga je potrebna veća suradnja obrazovnih institucija s tvrtkama i stručnjacima iz prakse.
  9. Konstatira se dobar početak zakonski obveznog stručnog usavršavanja inženjera. Sustav treba unapređivati i nastojati da se provodi u svim sredinama gdje žive i rade inženjeri.
  10. Sudionici Sabora 2008 prihvatili su informaciju o novim hrvatskim infrastrukturnim projektima među kojima se posebno ističu: plovni, cestovni, željeznički i zračni promet. Za veći broj razvojnih projekata trebalo bi pripremiti izradu i izraditi idejne projekte, a po mogućnosti i glavne projekte kako bi se privukli zainteresirani investitori iz zemlje i inozemstva.
  11. Treba pokrenuti organizaciju radionica i tečajeva s nastojanjem da se regulativa prilagodi potrebi da upravljanje kvalitetom građenja uvede što veći broj hrvatskih izvođača s ciljem da se kvaliteta građenja uspostavi kao prepoznatljivo svojstvo hrvatskog graditeljstva.
  12. U postojećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nije regulirano pitanje izvođačkog (internog) nadzora kvalitete. Trebalo bi provesti širu raspravu o eventualnoj dopuni Zakona o tom problemu.
  13. Specifikacija navedena u troškovniku je ugovorna obveza i osnova je za poredbu tražene kvalitete, kvalitete koja se nudi i one koja se traži. Trebalo bi pripremiti i provesti raspravu o tome kada je opravdano, a kada neopravdano odstupanje od specifikacije.
  14. Često se, posebno pred sudske vještake građevinske struke, postavlja zahtjev za ocjenu razine postignute kvalitete, a da prethodno nisu jasno utvrđeni zahtjevi, najčešće zbog manjkavosti projektne dokumentacije. Struka bi morala više učiniti na informaciji i edukaciji klijenata po pitanju kvalitete graditeljskih projekata.
  15. Institucija javne nabave bazirana samo na najnižoj cijeni loše je rješenje ne samo za projekt nego za klijenta i izvođača radova. Stoga je zadatak struke da razvije modele za nabavu na osnovi najpovoljnije ponude i predloži ih obveznicima Zakona o javnoj nabavi.
  16. Trebalo bi razmotriti mogućnost razvoja sustavnih modela kojima bi se unaprijedila kvaliteta tender dokumentacije. Takav prijedlog treba uputiti Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.
  17. Procedure odobravanja početka građenja i uporabe građevine te edukaciju administrativnog osoblja urediti na način koji osigurava sprječavanje odobravanja početka građenja i uporabe građevina koje nisu sukladne zahtjevima zakona i propisa. Državna, regionalna i lokalna tijela koja izdaju odobrenja za građenje i uporabu građevina trebalo bi osloboditi pojedinaca koji svojim propustima ugrožavaju postizanje propisane sukladnosti i/ili željene kvalitete.
  18. I ovaj Sabor je pokazao da su dobro organizirani okrugli stolovi veliki doprinos njegovoj uspješnosti. Stoga bi trebalo planirati da se veći dio budućih Sabora odvija preko okruglih stolova.
  19. Sudionici Sabora hrvatskih graditelja 2008 složni su u ocjeni da je Sabor dobro organiziran te da je program, uključujući i popratne aktivnosti, dobro osmišljen i uspješno proveden.
  20. Predsjedništvo HSGI-a izradit će plan aktivnosti na ostvarenju ovih stajališta i zaključaka.
Predsjednik HSGI-a